Nažalost u sadašnjosti Božić nije slavljen prema tradicijama ali zbog različitosti možemo vidjeti slavljene Badnjaka koje je drugačije u svakom dijelu države, na selu ili u gradu kako je to danas i u Hrvatskoj.
Rodio sam se u istočnoj Slovačkoj gdje su ljudi najčešće članovi rimokatoličke, pravoslavne, grčko –katoličke ili protestantske religije. Moja cijela obitelj je pravoslavna. Pravoslavnim vjernicima je treba slaviti Božić 6. siječnja, ali večina od njih ga slavi već 24. prosinca zbog toga da djeca u pravoslavnoj religiji dobiju poklone u tom samom trenutku kao i druga djeca.
U mojoj obitelji se večinom počelo s kičanjem božićnog drvca nekoliko dana prije Blagdana. Moja majka je več od polovine prosinca pekla božične kolačiće. Također smo svi ukučani pospremili dom da je na Badnjak bilo je sve uređeno.
Večera na Badnjak počela je molitvom uz zapaljenu svijeću. Molitvu je počeo kao prvi moj otac. Poslije molitve majka je donijela kruh, češnjak i med. To je bilo prvo blagdansko jelo na večeru. Nakon toga majka je donijela juhu od kupusa a kasnije i mačanku, koja je tipična zaistočnu Slovačku. Sljedeča jela su bila: riba sa salatom od krumpira a pirogi. Na kraju večere smo jeli božične kolače a najmlađi član naše obitelji je ugasio svijeću. Svi ukučani se nakon toga ponovno pomolili. Večera je bila kao i u Hrvatskoj nemrsna te posna.
Poslije božične večere se cijelo podrijetlo okupljalo pred božićnim drvom gdje su našli omiljene božićne poklone. U ponoć smo odlazili na ponoćku misu u crkvu.
